|

MARKO MILJANOV – vojvoda, moralista i narodni govornik

Dokumentarni film “Primjeri i djela Marka Miljanova” je biografsko predstavljanje Marka Miljanova Popovića Drekalovića i njegovog književnog dela. Marko Miljanov bio je i ostao upamćen kao jedan običan čovjek iz naroda, krupan, mudre glave, pravi junak i veoma veliki rodoljub. Skroman po prirodi, iskren, čovek pun vrlina, strpljiv i uporan, on je čovek koja zaslužuje da se o njemu govori i vekovima kasnije.

 Marko Miljanov Popović Drekalović rođen je 25. aprila 1833. godine u Medunu, naselju koje se nalazi nedaleko od Podgorice. On vodi poreklo iz crnogorskog plemena Kuči, koje se u to vreme još uvek nije svrstavalo u tadašnju Crnu Goru. Nažalost, ima veoma malo informacija o Markovim danima iz detinjstva i mladosti, jedino što se pouzdano zna jeste da mu je otac bio Miljan Popović, a majka Borika Milić.

Sa svoje 23 godine, odnosno 1856. godine, otišao je na Cetinje i stupio u službu kneza Danila I Petrovića i dobio ulogu perjanika. Bio je čovek izuzetne odvažnosti, isticao se svojim junaštvom i mogao se pohvaliti uspešnim borbama protiv Turaka a 1862  postao je i vođa crnogorskog plemena Bratonožići.

Vreme Marka Miljanova Popovića obeležio je crnogorsko-turski rat, koji se vodio u periodu 1876–1878. godine. On je bio jedan od glavnih ljudi u ovom ratu, tačnije u bici na Fundini, drugog avgusta 1876. Zajedno sa Ilijom Plamencem vodio je crnogorsku vojsku, dok je sa turske strane glavni bio Mahmud-paša. Crnogorci su tada izvojevali pobedu, a Osmansko carstvo je potpisalo na kraju primirje. Tada je važio za jednog od najboljih vojskovođa, a danas to potvrđuje činjenica da se i dalje priča o njegovom „Čojstvu i junaštvu”. Povlačenjem sa vojnog polja u Medun, vojvoda Marko Miljanov započeo je i svoje književno stvaralaštvo. On je jedan od onih ljudi koji se nisu obrazovali u vreme koje je predviđeno za to, te se opismenio tek u svojim pedesetim godinama. Bio je samouk, kao i Vuk, ali ono što njih dvojicu razlikuje jeste to da je Vuk u mladosti počeo da se bavi time, a ne na pola života, kao što je slučaj sa Markom. Obično u tim godinama pisci prestaju da pišu, privode kraju svoje umetničko stvaranje, a on je tek počeo. Može se reći da u svom stvaranju nije bio umetnik, već je bio u ulozi istoričara, koji se trudio da ostavi zabeleženo sve ono što se dogodilo, čemu je lično prisustvovao ili bio svedok, pritom dajući čitaocu važnu životnu poruku. Na osnovu svega toga, zaključak je jedan – njegova dela su dragocena. Poseban akcenat u priči smo staviti na dve posete vojvode Maraka i njegove supruge Stefanije Vojvodini. Prva poseta Marka Milјanova Vojvodini pala je polovinom oktobra 1893. godine, kada je ovaj znameniti kučki junak došao u sukob sa knezom Nikolom zbog njegove samovolјe i apsolutističke politike. Radi toga je vojvoda, u znak protesta, privremeno napustio Crnu Goru i pošao da obiđe Srbiju i Vojvodinu, dok se ovi odnosi, koliko-toliko ne ublaže i ne srede. Prilikom svog dolaska u Novi Sad, Marko Milјanov je odseo kod svog starog prijatelјa Arse Pajevića, poznatog knjižara i vrlo gostolјubivog čoveka, poreklom Crnogorca. Za vreme svog boravka u Novom Sadu, posetio je Marko sve glavnije predstavnike civilne, vojne i crkvene vlasti. Druga njegova poseta bila je septembra 1900. godine i trajala je više od dva meseca. Ovamo je došao iz Beča, gde je išao da se leči. Nakon kratkog zadržavanja u Novom Sadu, otišao je u Frušku goru da se odmori i da obiđe fruškogorske manastire, jer ih prilikom prve posete nije sve obišao. Najduže se zadržao u manastiru Grgeteg, kod poznatog istoričara i arhimandrita Ilariona Ruvarca, odakle je preko Iriga odlazio na fijakeru za Rumu i Mitrovicu. Oba puta bio mu je priređen topao doček, jer je kult Crne Gore kod naroda preko Save i Dunava od Nјegoševog doba i Omladinskog pokreta, neobično bio negovan i raširen u ovim krajevima.

Cilj nam je bio da ovom dokumentarnom pričom je da podsetimo na slobodarsku tradiciju, čojstvo i junaštvo i prenesemo je na viši i savremeniji način čuvanja u elektronskoj formi. Priče i heroje iz dela Marka Miljanova potrebno je otrgnuti od zaborava i predstaviti novim generacijama u njima prihvatljivijoj i dostupnijoj formi. Tako smo dobili priču odevenu u moderno tehnološko ruho dostupno i shvatljivo novim generacijama.

Značaj Markovog dela ogleda se pre svega u očuvanju slobodarske tradicije i moralnih vrednosti koje su u svim ratovima i epohama dolazile do izražaja. Svestan je toga bio vojvoda Marko i zato je u poznim godinama naučio da piše i napisao dragocena dela na koja moramo stalno podsećati. Kada se pogleda književno stvaralaštvo Marka Miljanova, može se primetiti da nije bio pisac u pravom smislu te riječi, više je bio moralista i narodni govornik. Njegova kazivanja u delu “Primjeri čojstva i junaštva” to i potvrđuju. Njegova misija bila je da podseti narod na značaj  rodoljublja, časti, čestitosti i nacionalne slobode.

Kompletan film možete pogledati na linku u nastavku.

Preporučujemo