Krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju ljudi i životinja. Najčešće se nalaze u travi, šumama i parkovima, posebno u toplijim mesecima. Iako su mali i često neprimetni, mogu preneti ozbiljne bolesti.

KRPELJI – bolesti koje prenose i zaštita od njih

Krpelji su sitni paraziti koji se najčešće nalaze u travi, šumama i parkovima, a aktivni su tokom toplijih meseci. Iako gotovo neprimetni, mogu preneti ozbiljne zarazne bolesti, zbog čega predstavljaju značajan zdravstveni rizik za ljude.

Najpoznatija među njima je lajmska bolest, koja se često prepoznaje po karakterističnom crvenilu na koži koje se širi, ali može dovesti i do problema sa zglobovima i nervnim sistemom. Pored nje, krpelji mogu preneti i krpeljni encefalitis – virusnu infekciju koja zahvata mozak, kao i ređe bolesti poput babezioze i erlihioze, koje utiču na krv i imunitet.

Zbog toga je zaštita od krpelja od ključne važnosti. Prilikom boravka u prirodi preporučuje se nošenje duže i svetlije odeće, kao i upotreba repelenata. Nakon povratka, važno je detaljno pregledati telo, jer se krpelji često zadržavaju na toplim i skrivenim mestima poput vrata, pazuha i prepona.

Ukoliko se krpelj ipak zakači za kožu, treba ga pažljivo ukloniti pincetom, bez naglih pokreta, i dezinfikovati mesto uboda. U slučaju pojave crvenila, temperature ili opšte slabosti, potrebno je obratiti se lekaru.

Iako krpelji predstavljaju realnu opasnost, uz malo opreza i pravilnu zaštitu, boravak u prirodi može ostati bezbedan i prijatan.

O krpelima, bolestima koje prenose i o zaštiti od njih, govori dr. Tea Kepčija Medić , specijalista dermatologije.

Preporučujemo

  • KUBA – Havana i Varadero

    Kuba je ostrvo na kojem se istorija, muzika i svakodnevni život stapaju u jedinstvenu karipsku atmosferu. Na ulicama se čuje ritam salse, ispred šarenih kolonijalnih kuća parkirani su stari američki automobili iz pedesetih godina, a iz otvorenih prozora dopire zvuk gitare i smeh ljudi koji uživaju u sporijem ritmu života. Srce Kube je Havana, grad…

  • MOZAK I SREĆA

    Ljudski mozak ima ključnu ulogu u oblikovanju našeg raspoloženja i osećaja sreće. U njemu se nalaze složeni nervni sistemi i hemijske supstance koje utiču na emocije, motivaciju i opšte psihičko stanje. Posebno su važni takozvani neurotransmiteri – hemijske supstance koje prenose signale između nervnih ćelija. Među njima su najpoznatiji serotonin, dopamin, oksitocin i endorfini. Serotonin…

  • ENDORFINI – Hormoni vedrine i sreće

    Endorfini su prirodni hormoni koje proizvodi ljudski organizam, a često se nazivaju „hormonima sreće“ ili „hormonima vedrine“. Njihova osnovna uloga jeste da smanje bol i stres, ali i da podstaknu osjećaj zadovoljstva, opuštenosti i unutrašnje ravnoteže. Ove supstance se luče u mozgu, najčešće kao odgovor na određene podražaje – fizičku aktivnost, smijeh, zaljubljenost, ali i…

  • SUNČANJE – kako uživati na suncu a ne ugroziti zdravlje?

    Sunce je važan izvor energije i ključan za stvaranje vitamina D, ali istovremeno može biti i ozbiljna pretnja za zdravlje kože ukoliko mu se izlažemo bez opreza. Pravilno sunčanje podrazumeva ravnotežu između uživanja i zaštite. Najveći rizik dolazi od ultraljubičastog (UV) zračenja, koje oštećuje kožu i ubrzava njeno starenje, a dugoročno može dovesti i do…

  • MOZAK I ŽIVOTNI STIL

    Način na koji živimo svakodnevno ostavlja dubok trag na našem mozgu – ne samo na raspoloženje, već i na pamćenje, koncentraciju i ukupno mentalno zdravlje. Mozak nije statičan organ; on se stalno menja i prilagođava, a upravo životni stil igra ključnu ulogu u tom procesu. Ono što jedemo direktno utiče na strukturu i funkciju mozga….