Krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju ljudi i životinja. Najčešće se nalaze u travi, šumama i parkovima, posebno u toplijim mesecima. Iako su mali i često neprimetni, mogu preneti ozbiljne bolesti.

KRPELJI – bolesti koje prenose i zaštita od njih

Krpelji su sitni paraziti koji se najčešće nalaze u travi, šumama i parkovima, a aktivni su tokom toplijih meseci. Iako gotovo neprimetni, mogu preneti ozbiljne zarazne bolesti, zbog čega predstavljaju značajan zdravstveni rizik za ljude.

Najpoznatija među njima je lajmska bolest, koja se često prepoznaje po karakterističnom crvenilu na koži koje se širi, ali može dovesti i do problema sa zglobovima i nervnim sistemom. Pored nje, krpelji mogu preneti i krpeljni encefalitis – virusnu infekciju koja zahvata mozak, kao i ređe bolesti poput babezioze i erlihioze, koje utiču na krv i imunitet.

Zbog toga je zaštita od krpelja od ključne važnosti. Prilikom boravka u prirodi preporučuje se nošenje duže i svetlije odeće, kao i upotreba repelenata. Nakon povratka, važno je detaljno pregledati telo, jer se krpelji često zadržavaju na toplim i skrivenim mestima poput vrata, pazuha i prepona.

Ukoliko se krpelj ipak zakači za kožu, treba ga pažljivo ukloniti pincetom, bez naglih pokreta, i dezinfikovati mesto uboda. U slučaju pojave crvenila, temperature ili opšte slabosti, potrebno je obratiti se lekaru.

Iako krpelji predstavljaju realnu opasnost, uz malo opreza i pravilnu zaštitu, boravak u prirodi može ostati bezbedan i prijatan.

O krpelima, bolestima koje prenose i o zaštiti od njih, govori dr. Tea Kepčija Medić , specijalista dermatologije.

Preporučujemo

  • MOZAK I SREĆA

    Ljudski mozak ima ključnu ulogu u oblikovanju našeg raspoloženja i osećaja sreće. U njemu se nalaze složeni nervni sistemi i hemijske supstance koje utiču na emocije, motivaciju i opšte psihičko stanje. Posebno su važni takozvani neurotransmiteri – hemijske supstance koje prenose signale između nervnih ćelija. Među njima su najpoznatiji serotonin, dopamin, oksitocin i endorfini. Serotonin…

  • UM I MOZAK

    Um i mozak su neraskidivo povezani, ali nisu isto. Mozak je fizički organ smešten u lobanji i sastoji se od milijardi nervnih ćelija koje međusobno komuniciraju složenim električnim i hemijskim signalima. Um, s druge strane, predstavlja skup mentalnih procesa – misli, emocija, sećanja, svesti i sposobnosti razmišljanja. Mozak je svojevrsni „centar komande“ ljudskog tela. On…

  • HRANA ZA MOZAK

    Hrana koju jedemo ima direktan uticaj na rad mozga – od koncentracije i pamćenja do raspoloženja. Određene namirnice posebno podstiču funkcije mozga jer sadrže zdrave masti, vitamine i antioksidanse Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za izgradnju moždanih ćelija. One poboljšavaju pamćenje i smanjuju rizik od…

  • MELANOM – najopasniji oblik raka kože

    Melanom je najopasniji oblik raka kože koji nastaje iz melanocita – ćelija koje proizvode pigment melanin, zaslužan za boju kože, kose i očiju. Iako se ređe javlja od drugih oblika raka kože, melanom je daleko agresivniji i sklon brzom širenju na druge delove tela. Najvažniji uzrok razvoja melanoma je prekomerno izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju, bilo…

  • SEROTONIN – ključ dobrog raspoloženja i unutrašnje ravnoteže

    Serotonin je jedan od najvažnijih neurotransmitera u ljudskom organizmu, često nazivan „hormonom sreće“. Iako nije klasičan hormon, njegova uloga u regulaciji emocija, ponašanja i opšteg stanja organizma je izuzetno velika. Nastaje iz aminokiseline triptofana, koju unosimo hranom, a zanimljivo je da se čak oko 90% serotonina proizvodi u crevima, dok se manji deo nalazi u…