Važno je slušati sopstveno telo – crvenilo, peckanje ili osećaj zatezanja kože znak su da je sunce već počelo da šteti. U takvim situacijama najbolje je odmah se skloniti u hlad i omogućiti koži da se oporavi. Sunčanje može biti zdravo i prijatno iskustvo, ali samo ako mu pristupimo odgovorno. Uz adekvatnu zaštitu i umerenost, moguće je iskoristiti njegove prednosti, a izbeć

SUNČANJE – kako uživati na suncu a ne ugroziti zdravlje?

Sunce je važan izvor energije i ključan za stvaranje vitamina D, ali istovremeno može biti i ozbiljna pretnja za zdravlje kože ukoliko mu se izlažemo bez opreza. Pravilno sunčanje podrazumeva ravnotežu između uživanja i zaštite.

Najveći rizik dolazi od ultraljubičastog (UV) zračenja, koje oštećuje kožu i ubrzava njeno starenje, a dugoročno može dovesti i do razvoja ozbiljnih oboljenja poput raka kože. Upravo zato nije važno samo koliko vremena provodimo na suncu, već i kada i na koji način.

Najbezbednije je izlaganje suncu u jutarnjim i kasnijim popodnevnim satima, dok period oko podneva treba izbegavati. Kožu je potrebno zaštititi kremama sa zaštitnim faktorom, koje treba nanositi redovno, posebno nakon kupanja. Pored toga, šeširi, naočare i lagana odeća dodatno smanjuju štetno dejstvo sunčevih zraka.

Važno je slušati sopstveno telo – crvenilo, peckanje ili osećaj zatezanja kože znak su da je sunce već počelo da šteti. U takvim situacijama najbolje je odmah se skloniti u hlad i omogućiti koži da se oporavi.

Sunčanje može biti zdravo i prijatno iskustvo, ali samo ako mu pristupimo odgovorno. Uz adekvatnu zaštitu i umerenost, moguće je iskoristiti njegove prednosti, a izbeći rizike koje nosi.

Kako i koliko se sunčati a da se ne ugrozi zdravlje, kako sprečiti, otkriti i lečiti karcinome kože i kako kontrolisati mladeže i druge promene na koži, savetuje dr. Tea Kepčija Medić, specijalista dermatologije.

Preporučujemo

  • ENDORFINI – Hormoni vedrine i sreće

    Endorfini su prirodni hormoni koje proizvodi ljudski organizam, a često se nazivaju „hormonima sreće“ ili „hormonima vedrine“. Njihova osnovna uloga jeste da smanje bol i stres, ali i da podstaknu osjećaj zadovoljstva, opuštenosti i unutrašnje ravnoteže. Ove supstance se luče u mozgu, najčešće kao odgovor na određene podražaje – fizičku aktivnost, smijeh, zaljubljenost, ali i…

  • |

    PRKOSNI OSMIJEH

    Dokumentarni film ”Prkosni osmijeh” je biografsko predstavljanje Narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića i njegovog dela a povodom 110 godina od rođenja tog junaka čiji je prkosni osmeh, dok je gledao smrti u oči, postao legendaran i u svetskim razmerama. Dokumentarac smo snimali na autentičnoj lokaciji kroz razgovore srodnika, građana, istoričara i kroz naratrsko kazivanje dostupnih…

  • UM I MOZAK

    Um i mozak su neraskidivo povezani, ali nisu isto. Mozak je fizički organ smešten u lobanji i sastoji se od milijardi nervnih ćelija koje međusobno komuniciraju složenim električnim i hemijskim signalima. Um, s druge strane, predstavlja skup mentalnih procesa – misli, emocija, sećanja, svesti i sposobnosti razmišljanja. Mozak je svojevrsni „centar komande“ ljudskog tela. On…

  • MELANOM – najopasniji oblik raka kože

    Melanom je najopasniji oblik raka kože koji nastaje iz melanocita – ćelija koje proizvode pigment melanin, zaslužan za boju kože, kose i očiju. Iako se ređe javlja od drugih oblika raka kože, melanom je daleko agresivniji i sklon brzom širenju na druge delove tela. Najvažniji uzrok razvoja melanoma je prekomerno izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju, bilo…

  • HRANA KOJA ŠTETI MOZGU

    Određene vrste hrane mogu negativno uticati na rad mozga – usporiti koncentraciju, pogoršati pamćenje i čak povećati rizik od depresije i kognitivnog pada. Najveći problem su industrijski prerađene i nutritivno siromašne namirnice. Velike količine šećera mogu dovesti do naglih skokova i padova energije. Dugoročno, mogu oslabiti pamćenje i povećati rizik od problema sa raspoloženjem. Hrana…

  • HRANA ZA MOZAK

    Hrana koju jedemo ima direktan uticaj na rad mozga – od koncentracije i pamćenja do raspoloženja. Određene namirnice posebno podstiču funkcije mozga jer sadrže zdrave masti, vitamine i antioksidanse Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za izgradnju moždanih ćelija. One poboljšavaju pamćenje i smanjuju rizik od…