Melanom je ozbiljna, ali u velikom broju slučajeva izlečiva bolest ako se otkrije na vreme. Zato je važno pratiti promene na koži i redovno obavljati preventivne preglede. Brza reakcija može spasiti život.

MELANOM – najopasniji oblik raka kože

Melanom je najopasniji oblik raka kože koji nastaje iz melanocita – ćelija koje proizvode pigment melanin, zaslužan za boju kože, kose i očiju. Iako se ređe javlja od drugih oblika raka kože, melanom je daleko agresivniji i sklon brzom širenju na druge delove tela.

Najvažniji uzrok razvoja melanoma je prekomerno izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju, bilo od sunca ili solarijuma. UV zraci oštećuju DNK u ćelijama kože, što može dovesti do nekontrolisanog rasta i nastanka tumora. Rizik povećavaju:

  • svetao ten i lako izgaranje na suncu
  • veliki broj mladeža
  • porodična istorija melanoma
  • česta opekotina od sunca, naročito u detinjstvu
  • oslabljen imunitet

Melanom se često razvija iz postojećeg mladeža, ali može nastati i na zdravoj koži. Najpoznatiji način prepoznavanja je ABCDE pravilo:

  • A – Asimetrija: jedna polovina mladeža ne liči na drugu
  • B – Ivica: nepravilne, nazubljene ivice
  • C – Boja: više nijansi (braon, crna, crvena)
  • D – Prečnik: veći od 6 mm
  • E – Evolucija: promena veličine, oblika ili boje

Dodatni simptomi mogu biti:

  • svrab ili peckanje
  • krvarenje iz mladeža
  • rana koja ne zarasta

Rano otkrivanje je ključno. Dermatolog koristi dermatoskopiju za detaljan pregled promena na koži. Ako postoji sumnja, radi se biopsija. Melanom je jedan od retkih karcinoma koji se u velikoj meri može sprečiti: redovno pregledati kožu i mladeže, izbegavati sunce u periodu od 10 do 16 časova, koristiti kreme sa visokim SPF faktorom, nositi zaštitnu odeću, šešire i naočare i izbegavati solarijume.

Melanom je ozbiljna, ali u velikom broju slučajeva izlečiva bolest ako se otkrije na vreme. Zato je važno pratiti promene na koži i redovno obavljati preventivne preglede. Brza reakcija može spasiti život. U prilogu ispod teksta dr. Tea Kepčija Medić, specijalista dermatologije, savetuje kako i koliko se sunčati a da se ne ugrozi zdravlje, kako sprečiti,otkriti i lečiti karcinome kože i kako kontrolisati mladeže i druge promene na koži.

Preporučujemo

  • UM I MOZAK

    Um i mozak su neraskidivo povezani, ali nisu isto. Mozak je fizički organ smešten u lobanji i sastoji se od milijardi nervnih ćelija koje međusobno komuniciraju složenim električnim i hemijskim signalima. Um, s druge strane, predstavlja skup mentalnih procesa – misli, emocija, sećanja, svesti i sposobnosti razmišljanja. Mozak je svojevrsni „centar komande“ ljudskog tela. On…

  • HRANA ZA MOZAK

    Hrana koju jedemo ima direktan uticaj na rad mozga – od koncentracije i pamćenja do raspoloženja. Određene namirnice posebno podstiču funkcije mozga jer sadrže zdrave masti, vitamine i antioksidanse Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za izgradnju moždanih ćelija. One poboljšavaju pamćenje i smanjuju rizik od…

  • ENDORFINI – Hormoni vedrine i sreće

    Endorfini su prirodni hormoni koje proizvodi ljudski organizam, a često se nazivaju „hormonima sreće“ ili „hormonima vedrine“. Njihova osnovna uloga jeste da smanje bol i stres, ali i da podstaknu osjećaj zadovoljstva, opuštenosti i unutrašnje ravnoteže. Ove supstance se luče u mozgu, najčešće kao odgovor na određene podražaje – fizičku aktivnost, smijeh, zaljubljenost, ali i…

  • SUNČANJE – kako uživati na suncu a ne ugroziti zdravlje?

    Sunce je važan izvor energije i ključan za stvaranje vitamina D, ali istovremeno može biti i ozbiljna pretnja za zdravlje kože ukoliko mu se izlažemo bez opreza. Pravilno sunčanje podrazumeva ravnotežu između uživanja i zaštite. Najveći rizik dolazi od ultraljubičastog (UV) zračenja, koje oštećuje kožu i ubrzava njeno starenje, a dugoročno može dovesti i do…

  • MOZAK I ŽIVOTNI STIL

    Način na koji živimo svakodnevno ostavlja dubok trag na našem mozgu – ne samo na raspoloženje, već i na pamćenje, koncentraciju i ukupno mentalno zdravlje. Mozak nije statičan organ; on se stalno menja i prilagođava, a upravo životni stil igra ključnu ulogu u tom procesu. Ono što jedemo direktno utiče na strukturu i funkciju mozga….