Krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju ljudi i životinja. Najčešće se nalaze u travi, šumama i parkovima, posebno u toplijim mesecima. Iako su mali i često neprimetni, mogu preneti ozbiljne bolesti.

KRPELJI – bolesti koje prenose i zaštita od njih

Krpelji su sitni paraziti koji se najčešće nalaze u travi, šumama i parkovima, a aktivni su tokom toplijih meseci. Iako gotovo neprimetni, mogu preneti ozbiljne zarazne bolesti, zbog čega predstavljaju značajan zdravstveni rizik za ljude.

Najpoznatija među njima je lajmska bolest, koja se često prepoznaje po karakterističnom crvenilu na koži koje se širi, ali može dovesti i do problema sa zglobovima i nervnim sistemom. Pored nje, krpelji mogu preneti i krpeljni encefalitis – virusnu infekciju koja zahvata mozak, kao i ređe bolesti poput babezioze i erlihioze, koje utiču na krv i imunitet.

Zbog toga je zaštita od krpelja od ključne važnosti. Prilikom boravka u prirodi preporučuje se nošenje duže i svetlije odeće, kao i upotreba repelenata. Nakon povratka, važno je detaljno pregledati telo, jer se krpelji često zadržavaju na toplim i skrivenim mestima poput vrata, pazuha i prepona.

Ukoliko se krpelj ipak zakači za kožu, treba ga pažljivo ukloniti pincetom, bez naglih pokreta, i dezinfikovati mesto uboda. U slučaju pojave crvenila, temperature ili opšte slabosti, potrebno je obratiti se lekaru.

Iako krpelji predstavljaju realnu opasnost, uz malo opreza i pravilnu zaštitu, boravak u prirodi može ostati bezbedan i prijatan.

O krpelima, bolestima koje prenose i o zaštiti od njih, govori dr. Tea Kepčija Medić , specijalista dermatologije.

Preporučujemo

  • MELANOM – najopasniji oblik raka kože

    Melanom je najopasniji oblik raka kože koji nastaje iz melanocita – ćelija koje proizvode pigment melanin, zaslužan za boju kože, kose i očiju. Iako se ređe javlja od drugih oblika raka kože, melanom je daleko agresivniji i sklon brzom širenju na druge delove tela. Najvažniji uzrok razvoja melanoma je prekomerno izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju, bilo…

  • ENDORFINI – Hormoni vedrine i sreće

    Endorfini su prirodni hormoni koje proizvodi ljudski organizam, a često se nazivaju „hormonima sreće“ ili „hormonima vedrine“. Njihova osnovna uloga jeste da smanje bol i stres, ali i da podstaknu osjećaj zadovoljstva, opuštenosti i unutrašnje ravnoteže. Ove supstance se luče u mozgu, najčešće kao odgovor na određene podražaje – fizičku aktivnost, smijeh, zaljubljenost, ali i…

  • MOZAK I ŽIVOTNI STIL

    Način na koji živimo svakodnevno ostavlja dubok trag na našem mozgu – ne samo na raspoloženje, već i na pamćenje, koncentraciju i ukupno mentalno zdravlje. Mozak nije statičan organ; on se stalno menja i prilagođava, a upravo životni stil igra ključnu ulogu u tom procesu. Ono što jedemo direktno utiče na strukturu i funkciju mozga….

  • HRANA ZA MOZAK

    Hrana koju jedemo ima direktan uticaj na rad mozga – od koncentracije i pamćenja do raspoloženja. Određene namirnice posebno podstiču funkcije mozga jer sadrže zdrave masti, vitamine i antioksidanse Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za izgradnju moždanih ćelija. One poboljšavaju pamćenje i smanjuju rizik od…

  • HRANA KOJA ŠTETI MOZGU

    Određene vrste hrane mogu negativno uticati na rad mozga – usporiti koncentraciju, pogoršati pamćenje i čak povećati rizik od depresije i kognitivnog pada. Najveći problem su industrijski prerađene i nutritivno siromašne namirnice. Velike količine šećera mogu dovesti do naglih skokova i padova energije. Dugoročno, mogu oslabiti pamćenje i povećati rizik od problema sa raspoloženjem. Hrana…