Važno je slušati sopstveno telo – crvenilo, peckanje ili osećaj zatezanja kože znak su da je sunce već počelo da šteti. U takvim situacijama najbolje je odmah se skloniti u hlad i omogućiti koži da se oporavi. Sunčanje može biti zdravo i prijatno iskustvo, ali samo ako mu pristupimo odgovorno. Uz adekvatnu zaštitu i umerenost, moguće je iskoristiti njegove prednosti, a izbeć

SUNČANJE – kako uživati na suncu a ne ugroziti zdravlje?

Sunce je važan izvor energije i ključan za stvaranje vitamina D, ali istovremeno može biti i ozbiljna pretnja za zdravlje kože ukoliko mu se izlažemo bez opreza. Pravilno sunčanje podrazumeva ravnotežu između uživanja i zaštite.

Najveći rizik dolazi od ultraljubičastog (UV) zračenja, koje oštećuje kožu i ubrzava njeno starenje, a dugoročno može dovesti i do razvoja ozbiljnih oboljenja poput raka kože. Upravo zato nije važno samo koliko vremena provodimo na suncu, već i kada i na koji način.

Najbezbednije je izlaganje suncu u jutarnjim i kasnijim popodnevnim satima, dok period oko podneva treba izbegavati. Kožu je potrebno zaštititi kremama sa zaštitnim faktorom, koje treba nanositi redovno, posebno nakon kupanja. Pored toga, šeširi, naočare i lagana odeća dodatno smanjuju štetno dejstvo sunčevih zraka.

Važno je slušati sopstveno telo – crvenilo, peckanje ili osećaj zatezanja kože znak su da je sunce već počelo da šteti. U takvim situacijama najbolje je odmah se skloniti u hlad i omogućiti koži da se oporavi.

Sunčanje može biti zdravo i prijatno iskustvo, ali samo ako mu pristupimo odgovorno. Uz adekvatnu zaštitu i umerenost, moguće je iskoristiti njegove prednosti, a izbeći rizike koje nosi.

Kako i koliko se sunčati a da se ne ugrozi zdravlje, kako sprečiti, otkriti i lečiti karcinome kože i kako kontrolisati mladeže i druge promene na koži, savetuje dr. Tea Kepčija Medić, specijalista dermatologije.

Preporučujemo

  • |

    PRKOSNI OSMIJEH

    Dokumentarni film ”Prkosni osmijeh” je biografsko predstavljanje Narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića i njegovog dela a povodom 110 godina od rođenja tog junaka čiji je prkosni osmeh, dok je gledao smrti u oči, postao legendaran i u svetskim razmerama. Dokumentarac smo snimali na autentičnoj lokaciji kroz razgovore srodnika, građana, istoričara i kroz naratrsko kazivanje dostupnih…

  • KRPELJI – bolesti koje prenose i zaštita od njih

    Krpelji su sitni paraziti koji se najčešće nalaze u travi, šumama i parkovima, a aktivni su tokom toplijih meseci. Iako gotovo neprimetni, mogu preneti ozbiljne zarazne bolesti, zbog čega predstavljaju značajan zdravstveni rizik za ljude. Najpoznatija među njima je lajmska bolest, koja se često prepoznaje po karakterističnom crvenilu na koži koje se širi, ali može…

  • MOZAK I SREĆA

    Ljudski mozak ima ključnu ulogu u oblikovanju našeg raspoloženja i osećaja sreće. U njemu se nalaze složeni nervni sistemi i hemijske supstance koje utiču na emocije, motivaciju i opšte psihičko stanje. Posebno su važni takozvani neurotransmiteri – hemijske supstance koje prenose signale između nervnih ćelija. Među njima su najpoznatiji serotonin, dopamin, oksitocin i endorfini. Serotonin…

  • UM I MOZAK

    Um i mozak su neraskidivo povezani, ali nisu isto. Mozak je fizički organ smešten u lobanji i sastoji se od milijardi nervnih ćelija koje međusobno komuniciraju složenim električnim i hemijskim signalima. Um, s druge strane, predstavlja skup mentalnih procesa – misli, emocija, sećanja, svesti i sposobnosti razmišljanja. Mozak je svojevrsni „centar komande“ ljudskog tela. On…

  • HRANA KOJA ŠTETI MOZGU

    Određene vrste hrane mogu negativno uticati na rad mozga – usporiti koncentraciju, pogoršati pamćenje i čak povećati rizik od depresije i kognitivnog pada. Najveći problem su industrijski prerađene i nutritivno siromašne namirnice. Velike količine šećera mogu dovesti do naglih skokova i padova energije. Dugoročno, mogu oslabiti pamćenje i povećati rizik od problema sa raspoloženjem. Hrana…