Važno je slušati sopstveno telo – crvenilo, peckanje ili osećaj zatezanja kože znak su da je sunce već počelo da šteti. U takvim situacijama najbolje je odmah se skloniti u hlad i omogućiti koži da se oporavi. Sunčanje može biti zdravo i prijatno iskustvo, ali samo ako mu pristupimo odgovorno. Uz adekvatnu zaštitu i umerenost, moguće je iskoristiti njegove prednosti, a izbeć

SUNČANJE – kako uživati na suncu a ne ugroziti zdravlje?

Sunce je važan izvor energije i ključan za stvaranje vitamina D, ali istovremeno može biti i ozbiljna pretnja za zdravlje kože ukoliko mu se izlažemo bez opreza. Pravilno sunčanje podrazumeva ravnotežu između uživanja i zaštite.

Najveći rizik dolazi od ultraljubičastog (UV) zračenja, koje oštećuje kožu i ubrzava njeno starenje, a dugoročno može dovesti i do razvoja ozbiljnih oboljenja poput raka kože. Upravo zato nije važno samo koliko vremena provodimo na suncu, već i kada i na koji način.

Najbezbednije je izlaganje suncu u jutarnjim i kasnijim popodnevnim satima, dok period oko podneva treba izbegavati. Kožu je potrebno zaštititi kremama sa zaštitnim faktorom, koje treba nanositi redovno, posebno nakon kupanja. Pored toga, šeširi, naočare i lagana odeća dodatno smanjuju štetno dejstvo sunčevih zraka.

Važno je slušati sopstveno telo – crvenilo, peckanje ili osećaj zatezanja kože znak su da je sunce već počelo da šteti. U takvim situacijama najbolje je odmah se skloniti u hlad i omogućiti koži da se oporavi.

Sunčanje može biti zdravo i prijatno iskustvo, ali samo ako mu pristupimo odgovorno. Uz adekvatnu zaštitu i umerenost, moguće je iskoristiti njegove prednosti, a izbeći rizike koje nosi.

Kako i koliko se sunčati a da se ne ugrozi zdravlje, kako sprečiti, otkriti i lečiti karcinome kože i kako kontrolisati mladeže i druge promene na koži, savetuje dr. Tea Kepčija Medić, specijalista dermatologije.

Preporučujemo

  • AMATERIZAM U PAZOVI

    “Amaterska društva Stare Pazove” je dokumentarna priča o jedanaest Kulturno-umetnička društva, koji zajedno sa tri likovna udruženja, dva udruženja građana, folklornim ansamblom, Gradskim horom i Gradskim tamburaškim orkestrom, deliju u okviru Saveza amatera u multietničkoj sredini, u opštini Stara Pazova. Savremeno doba pored brojnih benefita nosi sa sobom  ubrzan ritam življenja, trku za novcem i…

  • ISHRANA I RASPOLOŽENJE

    Ishrana ima mnogo veći uticaj na naše raspoloženje nego što se često misli. Hrana koju svakodnevno unosimo direktno utiče na rad mozga, a samim tim i na emocije, energiju i mentalno stanje. Određene namirnice podstiču stvaranje važnih hemijskih supstanci u mozgu, poput serotonina i dopamina, koji su povezani sa osećajem zadovoljstva i motivacije. Na primer,…

  • MEKSIKO – zemlja boja, istorije i živog pulsa

    Meksiko je zemlja snažnih kontrasta – od pustinja na severu, preko tropskih džungli na jugu, do ogromnih metropola u kojima se sudaraju drevna istorija i savremeni život. Sa više od 120 miliona stanovnika i površinom gotovo dva miliona kvadratnih kilometara, Meksiko je jedna od najvećih i kulturno najbogatijih država Latinske Amerike. Njegova istorija seže hiljadama…

  • MOZAK I ŽIVOTNI STIL

    Način na koji živimo svakodnevno ostavlja dubok trag na našem mozgu – ne samo na raspoloženje, već i na pamćenje, koncentraciju i ukupno mentalno zdravlje. Mozak nije statičan organ; on se stalno menja i prilagođava, a upravo životni stil igra ključnu ulogu u tom procesu. Ono što jedemo direktno utiče na strukturu i funkciju mozga….

  • ENDORFINI – Hormoni vedrine i sreće

    Endorfini su prirodni hormoni koje proizvodi ljudski organizam, a često se nazivaju „hormonima sreće“ ili „hormonima vedrine“. Njihova osnovna uloga jeste da smanje bol i stres, ali i da podstaknu osjećaj zadovoljstva, opuštenosti i unutrašnje ravnoteže. Ove supstance se luče u mozgu, najčešće kao odgovor na određene podražaje – fizičku aktivnost, smijeh, zaljubljenost, ali i…

  • KRPELJI – bolesti koje prenose i zaštita od njih

    Krpelji su sitni paraziti koji se najčešće nalaze u travi, šumama i parkovima, a aktivni su tokom toplijih meseci. Iako gotovo neprimetni, mogu preneti ozbiljne zarazne bolesti, zbog čega predstavljaju značajan zdravstveni rizik za ljude. Najpoznatija među njima je lajmska bolest, koja se često prepoznaje po karakterističnom crvenilu na koži koje se širi, ali može…